Written by Zašto je nevladinim organizacijama važna upotreba digitalnih alata
Novi alati društvenih medija unaprijedili su građanski aktivizam, kada je tradicionalni odnos između političara i građana zapravo “okrenut naglavačke”, omogućujući, do tada politički nemoćnim građanima da međusobno sarađuju i jasno i glasno izraze svoje probleme i zabrinutosti. Uloga interneta u izvještavanju o najokrutnijim zločinima i kršenjima ljudskih prava je neprikosnovena, posebno u slučajevima gdje je širenje informacijja putem tradicionalnih medija onemogućeno. Primjer za to su BurmaNet, Freedom News Group i sl.
Internet je umnogome olakšao komunikaciju unutar nevladinog sektora, kao i okupljanja i proteste koji se mogu realizovati instrukcijama organizatora i učesnika, gdje se (internet) e-aktivisti mogu okupiti isključivo online, offline, ili kombinacijom ova dva načina. Mainstream siteovi društvenih mreža, posebno Facebook, takođe omogućuju alate internet aktivizma dostupnim korisnicima.
Svjesne utjacaja e-aktivizma, nevladine organizacije, sve se ozbiljnije bave digitalnim inovacijama. Tako je Oxfam mreža humanitarnih organizacija, finansirala shiftLabs projekt, koji okuplja kreativce, iskusne voditelje kampanja, digitalne mreže i organizacije kako bi im pomogla da unaprijede efikasnost javnih zagovaranja. Za aktiviste i nevladine organizacije koji nemaju potrebnu infrastrukturu da sačine jedan inovativni tim, posebno kada uposleni ne raspolazu nekim posebnim znanjima npr kako editovati video, koristiti HTML kod, i sl, Greenpeace MobLab organizovao je krajem februara šestodnevnu radionicu u kojoj je učestvovalo stotinu međunarodnih aktivista Greenpeace-a kao i partnerskih organizacija, kako bi razmijenili vještine i alate. Za one nevladine organizacije koje nemaju novca za organizovanje ovakvih događaja, na raspolaganju su razni drugi formati razmjene znanja i vještina, kao npr lista linkova koja se mjesečno šalje svim članovima organizacije putem grupnog emaila, mjesečni video prilog o digitalnim inovacijama, power point prezentacije na redovnim sastancima, video konferencije gdje inovativni tim dijeli svoju uspješnu priču sa osobljem koje radi na drugim kampanjama i sl. Svrha ovakvih intervencija nije da se zaposleni u NVO nauče da primijene inovatniven tehnike, zainteresuju za istraživanje novih digitalnih mogućnosti i alata.
Kriza kao prilika za primjenu inovativnih tehnika i vještina
Nijedna inovacija se nije materijalizovala bez prethodnog niza odnosa – izmedju inovatora, tj nosioca ideje i ljudi koji svojim posebnim vještinama ideju praktično ostvaruju. Tako je Steve Jobs na primjer, koristio tehničke vještine informatičara i programera Steva Wozniaka, kako bi napravili prvi Apple kompjuter. U NVO sektoru, voditelji kampanja oslanjaju se na web administratore, video editore i grafičke dizajnere kako bi primijenili ideju digitalne kampanje. Inovacije se najbolje testiraju u kriznom periodu, dok je do njih najteže doći u situaciji kada nema prepraka, kaada su sve opcije otvorene. Krizna situacija predstavlja nove uslove, gdje je potrebna brza reakcija, jasan cilj, specifične ciljne grupe i definisani resursi. Tako će i one organizacije koje se služe konzervativnijim zagovaračkim metodama, posegnuti za novim digitalnim metodama, jer svaka kriza zahtjeva što brža i efikasnija rješenja, čak i ako to znači kršenje nekih ustaljenih pravila. Ovo ne znači da nevladine organizacije trebaju čekati da započnu ulični protesti kako bi primijenile nove digitalne alate, jer je svaka kampanja zapravo reakcija na određenu društvenu, političku ili okolišnu krizu. Povezujući inovacijske napore sa konkretnim ciljevima tekuće kampanje, nevladine organizacije mogu da postignu praktičnije i u stvarnosti vidljivije rezultate.
